Održana konferencija "DKC-HR: Mreža društveno-kulturnih centara"
Savez udruga Klubtura organizirao je konferenciju povodom završetka projekta “DKC-HR: Mreža društveno-kulturnih centara” koji je proveden u sklopu poziva Kultura u centru - potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi. Pored predstavljanja rezultata projekta, u sklopu konferencije održani su paneli o praksama sudioničkog upravljanja i civilno-javnog partnerstva u društveno-kulturnim centrima u Hrvatskoj i regiji.
Konferencija "DKC-HR: Mreža društveno-kulturnih centara" održana je u prostoru zagrebačkog Pogona uz mogućnost sudjelovanja putem online platforme Zoom. Uvjeti za sudjelovanje u programu konferencije u prostoru Pogona bili su prilagođeni epidemiološkim mjerama.
Popratni audio i video materijali o održanoj konferenciji bit će objavljeni na našim stranicama.
Program konferencije
Srijeda, 23.9.2020.
15.00-15.15 Okupljanje sudionika
15.15-15.30 DKC-HR uvod i rezultati projekta
15.30-17.00 Panel 1: Perspektive umrežavanja i suradnje DKC-a u Hrvatskoj
17.00-17.30 Pauza
17.30-19.00 Panel 2: Društveno-kulturni centri u regionalnom kontekstu
19.00 Završetak konferencije
U uvodnom dijelu konferencije koordinator Saveza udruga Klubtura Domagoj Šavor predstavio je rezultate projekta “DKC-HR: Mreža društveno-kulturnih centara” koji je s provedbom počeo 2018. godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi 800.000,00 kn. Projekt je u iznosu 680.000,00 kn (85%) sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda (Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali), dok je ostala sredstva osiguralo Ministarstvo kulture. U sklopu projekta održane su 2 radionice razmjene znanja i iskustava, proveden je jedan ciklus programa razmjene suradničkih kulturno-umjetničkih aktivnosti između društveno-kulturnih centara te aktivnosti uspostave formalne mreže društveno-kulturnih centara u RH. Zbog okolnosti vezanih za epidemiju virusa COVID-19 studijski posjet zemljama Europske unije nije realiziran u sklopu projekta. Detaljan izvještaj o rezultatima projekta nalazi se OVDJE.
![](<a href="https:/ibb.co/C16zx9r"><img src="https:/i.ibb.co/tmz4y2d/120071164-10157272659492077-6468275723718241640-o.jpg" alt="120071164-10157272659492077-6468275723718241640-o" border="0"></a>)
Teodor Celakoski je govorio o prilikama za daljnji razvoj Mreže društveno-kulturnih centara, kao i pojedinih inicijativa za društveno-kulturne centre u Hrvatskoj. U sklopu nove mreže okupljene su inicijative koje već godinama djeluju u svojim sredinama (Čakovec, Dubrovnik, Karlovac, Pula, Rijeka, Split, Zagreb) i koje su dosad bile povezane kroz pojedinačne aktivnosti razmjene znanja i prijenosa organizacijskih praksi. Od 2018. godine te aktivnosti realizirale su se u sklopu projekata provedenih kroz poziv Kultura u centru - potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi. Zbog okolnosti epidemije virusa COVID-18 pojedini su projekti realizirani u manjem opsegu pa je posljednji vremenski period obilježen određenom stagnacijom u razvoju pojedinih društveno-kulturnih centara, kao i u realizaciji aktivnosti njihovog umrežavanja. Također, neizvjesnost daljnjeg financiranja pojedinih društveno-kulturnih centara, vezana za plan objave i provedbe sljedećeg poziva Kulture u centru, nepovoljno utječe na kontinuitet njihovog razvoja, kao i na djelovanje Mreže društveno-kulturnih centara.
Iz navedenog se može zaključiti, ističe Celakoski, da logika projektne provedbe u bitnoj mjeri ograničava mogućnosti razvoja novih tipova institucija i nije prikladna za ostvarivanje ciljeva vezanih za institucionalni razvoj u polju kulture. S druge strane, kroz provedbu projekata u sklopu poziva Kultura u centru Mreža društveno-kulturnih centara i njene članice uspjele su u određenoj mjeri osigurati šire prepoznavanje teme civilno-javnog partnerstva i sudioničkog upravljanja društveno-kulturnim centrima kao novim tipovima javnih institucija prisutnim na kulturnoj sceni. Višegodišnji kontinuitet inicijativa za razvoj pojedinih društveno-kulturnih centara, utemeljenih na kriterijima otvorenosti, dostupnosti građanima i inkluzivnosti, kao i prisutstvo formalne mreže koja okuplja ove inicijative, zajedno imaju potencijal za transformaciju kulturnog sustava i javnog polja u cjelini.
Dušica Radojčić predstavila je model upravljanja Društvenim centrom Rojc putem Koordinacije DC Rojc, mješovitog javno-civilnog tijela upravljanja zgradom kojeg u podjednakom broju čine predstavnici Saveza udruga Rojca tj. korisnika prostora u zgradi (116 udruga) i vlasnika zgrade Grada Pule. Taj je model sudjelovanja korisnika u upravljanju društveno-kulturnim centrom inovativan i društveno napredan, no opterećen slabostima. Upravljačko tijelo ima samo savjetodavnu funkciju, a njeni članovi djeluju na volonterskoj osnovi što onemogućava profesionalnost te dugoročno nije održivo. Rojcem se na taj način upravlja od 2008. godine i najveći rezultat je dokazivanje koristi i potencijala sudioničkih mehanizama u upravljanju javnim dobrima. Najveća mu je, pak, mana nedostatak subjektiviteta, nestabilnost i ovisnost o dobroj volji pojedinaca iz gradske uprave. Stoga je osmišljavanje i institucionalizacija novog modela upravljanja nužna kako bi se osigurao razvoj i onemogućili koraci unatrag. Razvojnim se planovima Centra bavi trenutno samo potkapacitirani u ljudskom i financijskom smislu Savez udruga Rojca dok se Koordinacija Rojca bavi isključivo upravljanjem zgradom, a ne razvojem potencijala Centra. Na taj način i potencijali i korist Centra za zajednicu ostaju neiskorišteni. Zato su projektne aktivnosti koje je Savez udruga Rojca provodio kroz poziv Kultura u centru uključivale i proces izrade učinkovitijeg Plana upravljanja društveno-kulturnim centrom. Plan je razvijen u konzultativnom procesu s korisnicima prostora u zgradi i Gradom Pula te je iznjedrio optimalan, odnosno sa svim dionicima usuglašen, novi model upravljanja - novi institucionalni okvir koji osigurava sinergiju javnog i civilnog sektora i koji je temelj za daljnji razvoj, inovativnost i bolje socijalne, kulturne i ekonomske rezultate DC Rojc.
Davor Mišković podsjetio je na različitosti svakog društveno-kulturnog centra koje proizlaze iz lokalnih specifičnosti pojedinih gradova i kulturnih sredina. Novoosnovana mreža društveno-kulturnih centara ima važnu ulogu u poticanju razmjene organizacijskih praksi između pojedinih inicijativa. Ta razmjena praksi bila je ključna u dosadašnjem razvoju pojedinih centara, a u budućnosti će veliku važnost imati i njihova programska suradnja, osobito u kontekstu smanjivanja javnih sredstava za financiranje programa u području kulture. Negativan trend posljednjih godina odražava se na funkcioniranje udruga kao realizatora kulturnih i umjetničkih programa, a ujedno postaje i izazov za osiguravanje daljnjeg razvoja društveno-kulturnih centara u čijim prostorima udruge realiziraju svoje programe. Stoga dosadašnji model programske suradnje, koji je proteklih 20 godina razvijala mreža Clubture, ima određen potencijal za omogućavanje daljnjeg razvoja društveno-kulturnih centara i stabilizaciju njihovog programskog djelovanja.
U zaključnom dijelu prvog panela stavljen je naglasak na važnost provedbe istraživanja koja će pobliže sagledati specifičnosti strukture i ciljeve pojedinih modela društveno-kulturnih institucija u različitim gradovima u Hrvatskoj. Osim toga, sudionici razgovora upozorili su na značaj prijenosa praksi dobrog upravljanja prema manjim sredinama gdje nema velikog broja aktera iz civilnog društva, ali gdje postoje udruge koje su već artikulirale potrebe za razvojem lokalnog centra prema otvorenijem i sudioničkom modelu institucija.
Drugi panel “Društveno-kulturni centri u regionalnom kontekstu” bio je orijentiran na predstavljanje rada društveno-kulturnih centara u regiji kroz prezentacije i razgovor u kojem su sudjelovali Ares Shporta (Fondacioni Lumbardhi, Prizren), Milica Pekić (Kulturni centar Magacin, Beograd) i Iskra Gešoska (KSP Centar - Jadro, Skopje). Panel je moderirala Mirela Travar.
Milica Pekić predstavila je model upravljanja Kulturnim centrom Magacin u Beogradu. Riječ je o prostoru bivšeg skladišta kojeg, nakon provedbe javnog natječaja u 2007. godini, koriste umjetničke organizacije, udruge, neformalne inicijative i pojedinci za realizaciju aktivnosti. To su najčešće radionice, filmske projekcije ili aktivnosti u području suvremenog plesa. Od 2007. godine do danas uključeni akteri su na različite načine pokušavali riješiti pravna pitanja vezana za korištenje i status prostora. U jednom trenutku Grad upravljanje prepušta Domu Omladine koji je trebao biti odgovaran za upravljanje, dok su prostor koristile udruge nezavisne kulturne scene. U 2014. godini Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije uključuje se u pitanja rješavanja pravnog statusa Magacina i razvoj novog oblika upravljanja prostorom. Poseban naglasak je stavljen na definiranje uvjeta korištenja prostora i uvođenje modela “otvorenog kalendara” kakav je razvio Pogon - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade. U 2019. godini korisnici Magacina odlučili su osnovati Radnu grupu za nadogradnju modela upravljanja s obzirom na sve veći broj korisnika i potrebe za redefiniranjem uvjeta za korištenje prostora. Rezultati ovog procesa objavljeni su u posebnoj publikaciji. Magacinom danas upravlja Skupština korisnika Magacina i Koordinacijsko tijelo Magacina, a osim njih tu su i operativna tijela (koordinator, tim za tehničko održavanje, tim za PR...) te radne grupe koje se bave pojedinim prostorijama ili temama.
Iskra Geshovska predstavila je KSP Centar-Jadro i vizije djelovanja ovog centra koji također slijedi organizacijski model Pogona - Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu. Jadro je prvi model institucije ovog tipa u Makedoniji. Ciljevi ovog društveno-kulturnog centra vezani su za omogućavanje suradnje i održivog razvoja nezavisne kulturne scene, kao i transformaciju kulturnih institucija u vlastitom kontekstu. 2017. Jadro je pravno registriran kao institucija, nakon četiri godine bavljenja administrativnim pitanjima. Jadro promovira odgovorno upravljanje javnim prostornim resursima u kulturi uz poštivanje demokratskih principa i inkluzivnosti. U svom djelovanju centar zagovara autonomnost, inovativnost i multidisciplinarni pristup u kulturi i umjetnosti. Vizija za buduće djelovanje ovog centra određena je ciljevima koji u jednakoj mjeri nastoje ostvariti interese građana i zadovoljiti potrebe nezavisne kulturne scene. Kroz javno financiranje i decentralizirani format organizacijskog i programskog upravljanja, u kojem sudjeluje i civilni sektor, Centar nastoji osigurati dugotrajnu stabilnost djelovanja. Uži tim Centra Jadro čine tri zaposlene osobe. Centar ima Upravni odbor kojeg čine 3 člana: predstavnik gradske uprave, predstavnik Jadra - Asocijacije za nezavisnu scenu te predstavnik iz redova civilnog sektora. Tu su i ostala tijela kao što je programsko vijeće i savjetodavno tijelo.
Ares Shporta dao je pregled dosadašnjih napora za očuvanje zgrade nekadašnjeg kina Lumbardhi koje je s radom započelo još 1952. godine kao javno poduzeće, a 1999. godine zatvara svoja vrata javnosti. 2002. godine ovdje je organiziran DokuFest, međunarodni festival dokumentarnog kratkometražnog filma, te je započela kampanja za ponovno otvaranje kina Lumbardhi, unatoč nastojanjima gradske uprave da se zgrada privatizira i njena funkcija prenamjeni u parkiralište. DokuFest i lokalne kulturne organizacije 2007. i 2014. godine zaustavljaju pokušaje vlasti za rušenjem i privatizacijom nekadašnjeg kina Lumbardhi te predlažu da se zgrada zaštiti kao kulturna baština. Daljnji zagovarački procesi rezultirali su dogovorom koji je omogućio da zgrada kina zadrži svoju javnu namjenu, a da njeno upravljanje bude delegirano udruzi Fondacioni Lumbardhi, osnovanoj 2015. godine kao rezultat višegodišnje inicijative za zaštitu kina Lumbardhi. Uslijedio je period obilježen izazovima u osiguravanju velikih javnih investicija potrebnih za infrastrukturno održavanje zgrade. Od 2017. ovdje se provodi 150-200 javnih aktivnosti godišnje. Danas, osim aktivnosti vezanih za restauraciju zgrade u multifunkcionalni prostor, planiran je i razvoj modela programskog i organizacijskog upravljanja.
U zaključcima panela istaknuta je važnost regionalne suradnje, za što je primjer djelovanje Kooperative - regionalne platforme za kulturu kroz koju se odvijaju aktivnosti razmjene programa, znanja i iskustva između različitih sredina u regiji. Presjeci razvoja društveno-kulturnih centara o kojima je bilo riječi na ovoj konferenciji pokazuju da se kroz određeni vremenski period dogodio pomak i ostvareni su planirani ciljevi u razvoju modela upravljanja, ostvarivanja povjerenja od strane zajednice i članova Upravnog odbora, što djeluje osnažujuće za djelovanje ovih društveno-kulturnih centara u budućnosti.
Konferencija je provedena u sklopu projekta “DKC-HR: Mreža društveno-kulturnih centara” koji umrežava postojeće lokalne civilnodruštvene inicijative za uspostavu društveno-kulturnih centara na razini Hrvatske.
Projekt DKC-HR: Mreža društveno-kulturnih centara provodi Savez udruga Klubtura u partnerstvu s Pogonom - Zagrebačkim centrom za nezavisnu kulturu i mlade, Platformom za Društveni centar Čakovec, Savezom udruga KAoperativa, Platformom Doma mladih, Art radionicom Lazareti, Savezom udruga Molekula i Savezom udruga Rojca.
Sufinancirala ga je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Saveza udruga Klubtura.
